Search AUBHA web site

Preporucujemo

Izbor slika

Facebook Like

Studija "Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine" je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta "Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)". Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.

Australija je poznata po kvalitetnom obrazovanju, što predstavlja drugu po veličini "izvoznu industriju" zemlje. U posljednje dvije decenije nekoliko hiljada migranata iz BiH u Australiji je završilo različite nivoe visokog obrazovanja, od dodiplomskih do postdiplomskih studija u mnogim disciplinama.

Danas postoje akademici iz BiH koji rade kao profesori i istraživači na nekim od vodećih australskih univerziteta, dok na skoro svakom od 38 australskih univerziteta ima upisanih studenata porijeklom iz BiH. Od 2007. godine nekoliko grupa australskih studenata, uključujući i neke bosanskohercegovačkog porijekla, posjetilo je BiH u sklopu svojih studijskih putovanja, dok je sve više studenata iz BiH (koji nisu članovi dijaspore BiH) upisalo magistarske i doktorske studije na australskim univerzitetima.

Sve ove razmjene direktno su vođene ili inicirane i omogućene od strane članova dijaspore iz BiH u Australiji. Slična situacija u pogledu obrazovanja prisutna je i u osnovnim i srednjim školama, gdje se desetine migranata iz BiH opredijelilo za karijere nastavnika, a neki od njih imaju i rukovodeće pozicije, uključujući i pozicije direktora svojih škola.

Za razliku od mnogih drugih zemalja u kojima je učenje "etničkog" jezika institucionalizirano na nivou etničkih škola u zajednici koje se održavaju subotom, dijaspora iz BiH u Australiji je uspjela integrirati učenje "maternjeg jezika" u redovno obrazovanje od osnovne pa do srednje škole. Učenje "drugih jezika osim engleskog" (LOTE) u redovnim školama je regulirano na državnom nivou, pri čemu svaka država akreditira učenje “stranih” jezika u svojim školama.

Od 2004. godine, u državi Viktorija, „bosanski kao drugi jezik“ prepoznat je kao godišnji dvanaesti izborni predmet jednak drugim glavnim predmetima kao što su engleski, matematika, francuski ili italijanski jezik. Slični procesi akreditacije su u toku u državama Novi Južni Vels i Južna Australija, kako je navela fokus grupa koja uključuje Udruženje bosanskih nastavnika i aktiviste zajednice u Novom Južnom Velsu u sklopu istraživanja za ovaj izvještaj.

Učenje drugih zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine - hrvatski i srpski - odražava etnički obrazac prisutan u BiH, gdje većina djece Hrvata iz BiH pohađa časove hrvatskog jezika a djeca Srba iz BiH časove srpskog jezika. Dok najveći broj studenata na bosanskom jeziku mogu biti identificirani kao Bosanci, neki su Hrvati i Srbi iz BiH ili iz "mješovitog" braka. Bez obzira na službeni naziv jezika, na njega se referira kao na naš jezik (odnosi se na bosanski, hrvatski, srpski i onaj što se ranije zvao srpskohrvatski jezik), jezik i dalje ostaje jedan od najpraktičnijih kohezijskih faktora u dijaspori.

Mnogi poslovi koje obavljaju ljudi u dijaspori - od specijalističkih medicinskih klinika do kafića i trgovina prehrambenim namirnicama - cvjetaju zbog upotrebe "našeg jezika", pri čemu je velika većina pripadnika dijaspore iz BiH radije rade s onima koji govore "naš jezik" bez obzira na njihova imena i etničku pripadnost. Dakle, "naš jezik" se smatra ne samo kao nužnost već i kao prilika za mnoge. Na osnovu službenih podataka iz popisa jezici kojim osobe rođene u BiH govore u kući u Australiji su bosanski (44.2%), srpski (26%) i hrvatski (17.5%).

Od migranata koji su rođeni u BiH koji su izjavili da govore jezik drugačiji od engleskog, 75,6% govori engleski veoma dobro ili dobro, a 23,5% ne govori engleski dobro ili uopće. Treba dodati da mnoge porodice migranata iz BiH odluče da govore samo engleski u kući tako da nisu uključene u statističke podatke koji su ovdje prezentirani. „Bosanski kao drugi jezik“ postao je popularan predmet među mnogim srednjoškolcima iz BiH i njihovim roditeljima. Stoga, u posljednje dvije godine srednje škole, od studenata se zahtijeva da izaberu grupu predmeta, obično kombinaciju naučnih i umjetničkih predmeta, za završne ispite, čiji su rezultati od presudnog značaja za upis na konkurentske univerzitetske kurseve.

Pošto su mnogi roditelji sposobni i voljni da pomognu svojoj djeci u učenju jezika i osnovnih vještina pisanja, čitanja i govora, oni podstiču djecu da biraju "bosanski jezik kao drugi jezik" kao jedan od 12 ispitnih predmeta godišnje. Tokom posljednjih dvanaest godina, otkako je bosanski jezik priznat kao predmet jednak bilo kojem drugom predmetu za koji se dobije certifikat o završenom obrazovanju u državi Viktorija (VCE), mnogi učenici srednjih škola BiH porijekla uspjeli su poboljšati svoj rezultat za upis na "tercijarno obrazovanje" (TES) zahvaljujući postignutim visokim rezultatima iz "bosanskog kao drugog jezika". Ovo se odnosi i na djecu i mlade koji vode porijeklo iz BiH a studiraju hrvatski i srpski jezik.

Tokom kasnih 1990-tih i do sredine 2000-ih, njemački jezik kao predmet LOTE je bio veoma popularan među studentima iz BiH koji su u Australiju stigli preko Njemačke, gdje su mnogi od njih proveli svoje godine odrastanja ili sazrijevanja i naučili tečno govoriti njemački jezik.

Piše: Moja BiH (https://mojabih.oslobodjenje.ba)

02.10.2019.

 

Vijesti iz BiH

14 November 2019

Najnovije vijesti i analize iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, regiije i svijeta.

Statistika

Articles View Hits
734510

Broj posjetilaca

Ove sedmice4385
Ovog mjeseca18059

Trenutni broj posjetilaca

24
Online